glob koljena nije najpokretljiviji zglob u tijelu čovjeka, no sigurno je najkorišteniji najvažniji. Iako može izgledati jednostavnim, to je najkompleksniji zglob u našem tijelu. Ozljede koljenog zgloba su dosta česte, a spada u najviše ozljeđivani zglob ljudskog tijela. Ubrajaju se u najteže ozljede lokomotornog sustava te mogu sportaša dovesti do dugog izbivanja s terena.
U ovom članku iznosimo glavne kosti, zglobna tijela, sveze i mišiće koljenog zgloba. Autorica je Ana Zrinščak, a link na njezin cijeli diplomski rad možete pronaći na kraju članka.
Kosti koljenog zgloba
Kosti prema funkciji dijelimo na duge, kratke i plosnate. Grupaciji dugih kostiju pripadaju i kosti koljenog zgloba. Svaka kost sastoji se od tijela i dva kraja.
Bedrena kost – femur
Bedrena kost je najduža i najjača kost u tijelu čovjeka koja prenosi tjelesnu težinu. Sastoji se od tijela i dva zadebljanja kraja; gornji i donji. Donji kraj sudjeluje u tvorbi koljenog zgloba (Kovačić, 2006).
Na donjem kraju bedrene kosti nalaze se dva velika zglobna čvora: medijalni (condylusmedialis) i lateralni (coldylus lateralis). Na donjoj strani oba kondila imaju zglobnu ploštinu za goljeničnu kost, dok ispred kondila nalazi se srednji dio s ploštinom na kojoj se nalazi iver (facies patellaris). Između kondila nalazi se međučvorna udubina (fossaintercondylaris) koja je straga omeđena poprečnom hrapavom prugom (lineaintercondylaris). Na bočnim stranama oba kondila nalaze se dvije male izbočine: medijalna (epicondylus medialis) i lateralna (epicondylus lateralis) (Kovačić, 2006).
Iver – patella
Iver je najveća sezamska kost koja je smještena ispred koljenog zgloba te je slična klinu. Iver ima oblik piramide spljoštene od naprijed prema natrag. Iver se sastoji od baze i vrha te prednje i stražnje strane. Zglobna ploština ivera je jajolikog oblika te je u doticaju sa patelarnom ploštinom bedrene kosti. Rub ivera je hrapav (Kovačić, 2006).
Goljenična kost – tibia
Goljenična kost je dugačka cjevasta kost postavljena okomito u tijelu. Sastoji se od trupa i dva kraja, gornjeg i donjeg. Za koljeni zglob je važniji gornji kraj jer sudjeluje u izgradnji koljenog zgloba. Gornji kraj goljenične kosti je zadebljan i proširen je u medijalni i lateralni zaglavak (condylus medialis et lateralis). Oba zaglavka imaju zglobne ploštine za kondile bedrene kosti. Ispod zglavaka na prednjoj strani nalazi se hrapava ispupčina (tuberositas tibie) na koju se veže četveroglavi bedreni mišić. Na donjoj strani lateralnog kondila nalazi se mala jajolika zglobna ploština (facies articularis fibularis) za gornji kraj lisne kosti (Kovačić, 2006).
Lisna kost – fibula
Lisna kost je duga i tanka kost koja se nalazi lateralno od goljenične kosti. Nije u zglobu s bedrenom kosti te ne nosi težinu nego se na nju vežu mišići. Sastoji se od trupa i dva mala zadebljana zglobna kraja; gornji i donji kraj. Gornji kraj ima zglobnu površinu za goljeničnu kost (Keros i sur., 1999).
Zglobna tijela i sveze koljenog zgloba
Zglobna tijela i ploštine
Zglobna tijela čine krajevi dviju ili više kostiju obloženi tankim slojem glatke i sjajne zglobne hrskavice. Konveksno zglobno tijelo čine kondili bedrene kosti koji su zavijeni od naprijed prema natrag. Konkavno zglobno tijelo čine kondili goljenične kosti.Medijalna zglobna ploština je veća i ovalna, dok je lateralna manja i ravna. Zglobne ploštine pokrivene su zglobnom hrskavicom. Zglobna hrskavica smanjuje trenje i elastičnošću ublažuje pritisak i opterećenje te štiti koštane zglobne površine. Sukladnost zglobnih ploština bedrene i goljenične kosti omogućuju dvije vezivno hrskavične polumjesečaste tvorbe. Polumjesečaste tvorbe nazvane su medijalni i lateralni zglobni menisci (menisci articulares). Građeni su od vlaknaste hrskavice. Menisk je podijeljen u tri dijela: vanjski, srednji i unutarnji. Vanjski rub meniska je zadebljan i vezan uz zglobnu čahuru. Prema sredini, menisci se stanjuju i oblikuju tanak slobodni rub (Kasović, 2004).
Medijalni menisk – meniscus medialis
Medijalni menisk ima oblik otvorenom slova C. Stražnja strana medijalnog meniska je najdeblja i najšira te se naprijed sužava i stanjuje. Vanjski rub medijalnog meniska je strastao uz zglobnu čahuru. Povezanost medijalnog meniska s medijalnom kolateralnom svezom i udubljenost medijalne zglobne ploštine goljenične kosti znatno ograničavaju pokretljivost medijalnom meniska. U odnosu na lateralni, medijalni menisk je manje pokretljiv (Kovačić, 2006).
Lateralni menisk – meniscus lateralis
Lateralni menisk ima oblik zatvorenog slova C. Vanjski rub meniska je djelomično pričvršćen za zglobnu čahuru. Gibljivost lateralnog meniska je ograničena zatezanjem sveze. Svezu tvori snop fibroznih niti razapet od stražnje ukrižene sveze do stražnjeg dijela lateralnog meniska. Oba meniska povezana su sprijeda s poprečnom koljenom svezom –ligamentum transversum genus (Kovačić, 2006).
Zglobna čahura i sveze
Zglobna čahura je građena u obliku fibrozne opne koju tvore niti tetiva prednje i stražnje skupine mišića natkoljenice i stražnje skupine mišića potkoljenice. Zglobnu čahuru postranično pojačavaju kolateralne sveze. Fibrozna opna veže se na bedrenu kost ispod epikondila koju su van zglobne čahure. Naprijed se veže dalje od ruba zglobne hrskavice nego na pobočnim stranama i straga. Fibrozna opna se na goljeničnoj kosti veže gotovo uz rub zglobne hrskavice. Prednju stranu pojačava zajednička tetiva m. kvadricepsa femoris koja seže od vrha ivera do tuberositas tibiae. Stražnju stranu zglobne čahure pojačavaju dvije sveze, a postrano zglob osiguravaju dvije pobočne sveze (Keros i sur., 1999).
Muskulatura koljenog zgloba
U tijelu čovjeka postoje tri vrste mišićja: prugasto, glatko i srčano. Prugasti ili skeletni mišići ostvaruju pokretanje tijela i njegovih dijelova. Glatki mišići sudjeluju u ustroju organa i nalaze se u stijenkama šupljih organa te usklađuju njihovu napetost. Srčani mišić je posebna vrsta prugastog mišićja koje tvori srce (Keros i sur., 1999).
Mišići koji omogućuju pokrete u koljenom zglobu su mišići prednje, medijalne i stražnje strane natkoljenice.
Mišići prednje strane natkoljenice
Prednja strana natkoljenice sadrži dva mišića.
Krojački mišić – m. sartorius
Najduži je mišić u tijelu. Polazi s prednjeg bočnog trna i hvata se na unutarnju stranu goljenične kosti ispod koljena. Mišić učvršćuje ispruženo koljeno i u prignutom koljenu okreće potkoljenicu prema unutra.
Četveroglavi bedreni mišić – m. quadriceps femoris
Pokriva čitavu prednju stranu natkoljenice i ima četiri glave. Ravni mišić – m. rectus femoris polazi iznad zdjelične čaške i okomito se spušta prema koljenu, tri široka mišića- m. vastus lateralis, intermedius i medialis polaze s bedrene kosti. Sva četiri mišića spajaju se u zajedničku tetivu koja prelazi ispod koljena i u nju je uložena kost iver. Ligament patele veže se ispod koljena za hrapavost na prednjoj strani goljenične kosti. Sve glave zajedno ispružaju potkoljenicu u koljenom zglobu koji učvršćuju.
Mišići unutarnje strane natkoljenice
Na unutarnjoj strani natkoljenice nalazi se pet mišića koji su nazvani skupina primicača ili aduktori.
Grebenski mišić – m. pectineus
Mišić polazi sa zdjeličnih kostiju. Hvata se uzduž hrapave pruge (lines aspera) niz stražnju stranu bedrene kosti. Mišić primiče nogu prema središnjoj ravnini i okreće bedro prema van.
Kratki mišić – m. adductor brevis
Mišić polazi sa zdjelične kosti. Hvata se uzduž hrapave pruge niz stražnju stranu bedrene kosti. Mišić primiče nogu prema središnjoj ravnini i okreće ju prema van.
Veliki mišić primicač – m. adductor magnus
Mišić polazi sa zdjelične kosti. Hvata se uzduž cijele bedrene kosti. Mišić snažno primiče natkoljenicu.
Dugački mišić primicač – m.adductor longus
Mišić polazi sa zdjelične kosti i hvata se u sredini bedrene kosti. Mišić primiče natkoljenicu.
Vitki mišić – m. gracilis
Mišić polazi s okomitog kraka preponske kosti i prelazi preko koljenog zgloba i hvata se na goljeničnu kost. Mišić primiče natkoljenicu i okreće ju prema van te sudjeluje u pregibanju koljena.
Mišići stražnje strane natkoljenice
Na stražnjoj strani natkoljenice nalaze se tri mišića.
Dvoglavi bedreni mišić – m. biceps femoris
Mišić ima dvije glave; dugačku i kratku. Dugačka glava polazi sa sjedne izbočine i priključuje joj se kratka glava koja polazi sa sredine stražnje strane bedrene kosti. Dugačka i kratka glava zajedno se hvataju na glavu lisne kosti. Mišić pregiba koljeni zglob te dugačka glava okreće potkoljenicu prema van.
Polutetivni mišić – m. semitendinosus
Mišić polazi sa sjedne kvrge te se spušta na medijalnu stranu koljena i u sredini mišićnog trbuha prelazi u široku tetivnu ploču i hvata se na medijalnoj strani goljenične kosti zajedno sa tetivama krojačkog i vitkog mišića. Mišić okreće potkoljenicu prema unutra te ispruža i odmiče natkoljenicu.
Poluopnasti mišić – m. semimambranosus
Mišić polazi sa sjedne kvrge plosnatom tetivom koja je produžena daleko u mišić. Mišić u području koljena ima tetivu koja se hvata na stražnjoj strani goljenične kosti. Okreće potkoljenicu prema unutra te ispruža i odmiče natkoljenicu.
- Cook, G., Burton, L., Hoogenboom, B. (2006a). Preparticipation screening: The use of fundamental movements as an assessment of function – Part 1. North American Journal of Sports Physical Therapy, 1 (2), 62 – 72.
- Cook, G., Burton, L., Hoogenboom, B. (2006b). Preparticipation screening: The use of fundamental movements as an assessment of function – Part 2. North American Journal of Sports Physical Therapy, 1 (3), 132 – 139.
- Childs, S.G. (2002). Pathogenesis of anterior cruciate ligament injury. Orthopaedic Nursing, 21 (4), 35 – 40.
- Gregov C., Jukić, I., Milanović, L. (2014). Kondicijska priprema u funkciji prevencije ozljeda prednje ukrižene sveze. U I. Jukić i sur (ur.), Zbrnik radova 12. međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2014. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
- Gribble, P.A., Hertel, J., Plisky, P. (2012). Using the Star Excursion Balance Test to Assess Dynamic Potural-Control Deficits and Outcomes in Lower Extremity Injury: A Literature and Systematic Review. Journal of Athletic Training, 47 (3), 339 – 357.
- Harris, R.T., Dudley, G. (2002). Neuromuscular Anatomy and Adaptations to Conditioning.In: Essentials of Strenght Training and Conditioning (Second Edition). T.R. Beachle and R.W.Earle, ed. Champaign,II:Human Kinetics,pp. 15-24.
- Heidt, R.S.Jr., Sweeterman, L.M., Carlonas, R.L., Traub, J.A., Tekulve, F.X. (2000). Avoidance of soccer injuries with preseason conditioning. American Journal of Sports Medicine, 28(5), 6589-662.
- Heitz, N.A., Eisenman, P.A., Beck, C.L., Walker, J.A. (1999). Hormonal Changes Throughout the Menstrual Cycle and Increased Anterior Cruciate Ligament Laxity in Females. Journal of Athletic Training, 34 (2), 144 – 149.
- Hewett, T.E., Ford, K.R., Hoogenboom, B.J., Myer, G.D. (2010). Understanding and Preventing ACL Injuries: Current Biomehanical and Epidemiologie Considerations – Update 2010. North American Journal of Sports Psysical Therapy, 5 (4), 234 – 251.
- Hoffman, J. (2002). Resistance training and injury prevention. American College of Sports Medicine. Current Comment. Retrieved 1.12.-2005. From: www.acsm.org/health+fitness/pdf/currentcomments/resisttraininjuryprev071702.pdf
- Ivković, A. i sur. (2006). Nastanak i mogućnosti prevencije sindroma prenaprezanja. U I. Jukić, D. Milanović i S. Šimek (ur.), Zbornik radova 4. međunarodne konferencije „Prevencija ozljeda u sportu“, Zagreb, 2006. (str. 33-39). Zagreb: Zagrebački velesajam i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
- Janković, S., Trošt, T. (2006). Rizični faktori ozljeđivanja i mehanizmi nastanka sportskih ozljeda. U I Jukić i sur (ur.), Zbornik radova 4. međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2006. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
- Jukić, I., Komes, Z., Šimek, S., Milanović, L., Nakić, J., Trošt, T. (2003). Metodika proprioceptivnog treninga. U I Jukić i sur (ur.), Zbornik radova 12. međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2003. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
- Kasović, M. (2004). Nova biomehanička metoda testiranja dinamike stabilnosti koljenog zgloba. (Magistarski rad). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
- Keros, P., Pećina, M ., Ivančić – Košuta, M. (1999). Temelji anatomije čovjeka. Zagreb.
- Koljeno (slika 1) /on line/. S mreže skinuto 23.svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=kosti+koljena&biw=1366&bih=643&source=lnms &tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAWoVChMIrueMrOKNyAIVBg4sCh0iKA Vf&dpr=1#imgrc=8Zqtj3l3N4wT7M%3A
- Kovačević, N., Lukić, I.K. (2006). Anatomija i fiziologija za 1. razred srednje medicinske i zrdavstvene škole. Zagreb.
- Lephart, S.M., Pincivero, D.M, Rozzi, S.L. (1998).Proprioception of the ankle and knee. Sports Medicine, 25(3), 149-155. Svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=ligamenti+koljena&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAWoVChMIv6GzruaNyAIVyYksCh2GWwT6#imgrc=r23_j3JR7mDN0M%3A
- Ligamenti koljenog zgloba (slika 2) /on line/. S mreže skinuto 23
- Mandelbaum, B.R., Silvers, H.J., Wantanable, D.S., Knarr, J.F., Thomas, S.D., Griffin, L.Y., Kirkendall, D.T., Garett, W.Jr. (2005). Effectiveness of a neuromuscular and proprioceptive training program in prevnting anterior cruciate ligament injuries in female athletes. : 2-year follow-up. American Journal of Sports Medicine, 33(7), 1003-1010.
- Mišići prednje strane natkoljenice (slika 3) / on line/ . S mreže skinuto 26. Svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=mi%C5%A1i%C4%87i+prednje+strane+natkoljen ice&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAW oVChMI3Pmf1-eNyAIVg90sCh3N2QaP#imgrc=ER89K7XLoRY56M%3A
- Mišići unutarnje strane natkoljenice (slika 4) / on line /. S mreže skinuto 26. Svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=mi%C5%A1i%C4%87i+unutarnje+strane+natkolj enice&biw=1366&bih=643&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0CBkQs ARqFQoTCLfxrefojcgCFYoFLAodc98F1A#imgrc=vALNt0nPxkr_MM%3A
- Mišići stražnje strane natkoljenice (slika 5) /on line/ . S mreže skinuto 26. Svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=mi%C5%A1i%C4%87i+prednje+strane+natkoljen ice&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAW oVChMI3Pmf1-eNyAIVg90sCh3N2QaP#imgrc=foeseEpHFcOMeM%3A
- Myer, G.D., Jensen, B.J., Ford, K.R., Hewett, T.E. (2011). Real-Time Assessment and Neuromuscular Training Feedback Techniques to Prevent Anterior Cruciate Ligament Injury in Female Athletes. Strength and Conditioning Journal, 33 (3), 21 – 35.
- Opseg pokreta u koljenom zglobu (slika 6) /on line/. S mreže skinuto 28. Svibnja 2015. s adrese: https://www.google.hr/search?q=opseg+koljena&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0CAYQ_AUoAWoVChMIwNet3OmNyAIVwZQsCh0oHwd2#imgrc=bftomowUTETEMM%3A
- Ostojić, S.M. (2006). Epidemiologija sportskih ozljeda: učestalost, karakter i značaj ozljeda u nogometu. U I. Jukić, D. Milanović i S. Šimek (ur.), Zbornik radova 4. međunarodne konferencije „Prevencija ozljeda u sportu“, Zagreb, 2006. (str. 23-29). Zagreb: Zagrebački velesajam i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
- Paterno, M.V., Myer, G.D., Ford, K.R., Hewett. T.E (2004). Neuromuscular training improves single-limb stability in young female athletes. Journal of Orthopaedic & Sports Physical Therapy, 34(6), 305-316.
- Pećina, M. (1995). Športska medicina. Zagreb: Medicinska naklada
29.Potach, D.H., Borden, R.A. (2000). Rehabilitation and Reconditioning. In: Essentials of Strenght Training and Conditioning (Second Edition). T.R. Beachle and R.W.Earle, ed. Champaign,II:Human Kinetics,pp 529 – 546. - Shultz, S.J. (2008). ACL Injury in the Female Athlete: A Multifactorial Problem That Remains Poorly Understood. Journal of Athletic Treining, 43 (5), 455.
- Smith, H.C., Vacek, P., Johnson, R.J., Slauterbeck, J.R., Hashemi, J., Shultz, S., Beynnon, B.D. (2012a). Risk Factors for Anterior Cruciate Ligament Injury: A Rewview of the Literature – Part 1: Neuromuscular and Anatomic Risk. Sports
Health, 4 (1), 69 – 78. - Smith, H.C., Vacek, P., Johnson, R.J., Slauterbeck, J.R., Hashemi, J., Shultz, S.,
Beynnon, B.D. (2012b). Risk Factors for Anterior Cruciate Ligament Injury: A Rewview of the Literature – Part 1: Hormonal, Genetic, Cognitive Function, Previous Injury and Extrinsic Risk Factors. Sports Health, 4(2), 155 - 161. - Šimek, S., Jukić, I., Trošt, T. (2006). Preventivni trenažni programi. U I Jukić i sur (ur.), Zbornik radova 4. međunarodne konferencije Kondicijska priprema sportaša 2006. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
